May 28, 2023


  • Zastupnici će glasovati o strožim pravilima banke u sjeni
  • Zakonodavci nastoje ESG povezati s nagradama
  • Zakonodavci se nastoje uskladiti s globalnim pravilima o kriptovalutama

LONDON (Reuters) – Banke će morati izdvojiti kazneni iznos kapitala za pokrivanje posjeda kripto imovine prema prijedlogu zakona o kojem zastupnici trebaju glasati u utorak.

Odbor za ekonomska pitanja Europskog parlamenta trebao bi glasovati o međustranačkom kompromisu, u koji je Reuters imao uvid, o nacrtu zakona koji provodi preostale elemente Basela III, globalnog pakta koji prisiljava banke da drže više kapitala kako bi se suprotstavile tržišnim šokovima bez pomoći poreznih obveznika. .

Jedan od amandmana navodi da će banke morati primijeniti ponder rizika od 1.250% kapitala na izloženost kripto imovine, što znači dovoljno da pokrije puni gubitak njihove vrijednosti.

To je u skladu s preporukama Baselskog globalnog odbora bankarskih regulatora iz prosinca.

Izmjenama je također uvedena definicija “bankarstva u sjeni”, širokog sektora osiguravajućih društava, hedge fondova i investicijskih fondova koji čine oko polovicu globalnog financijskog sustava i obično su manje regulirani od banaka.

Amandman zahtijeva od izvršne Europske komisije Europske unije da do lipnja 2023. objavi izvješće u kojem se analizira mogućnost postavljanja bonitetnih ograničenja na izloženost banaka bankama u sjeni.

Izmjene također zahtijevaju da politike obnove banaka budu u skladu s njihovim prijelaznim planovima za rješavanje ekoloških, društvenih i upravljačkih rizika (ESG) u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Prijedlog zakona uvodi novi “ispravan i zdrav” sustav za imenovanje bankara, s amandmanima koji navode da bi trebali postojati ciljevi za upravno tijelo banke.

Moraju biti “dovoljno raznoliki u smislu dobi, spola, zemljopisnog i obrazovnog porijekla”, prema izvješću Jonasa Fernandeza, člana odbora koji vodi pregovore o prijedlogu zakona u parlamentu.

Prilagodbe općenito idu dalje od promjena zemalja EU-a, koje su postigle međusobni dogovor u prosincu i koje su se općenito usredotočile na privremena smanjenja nekih zahtjeva kako bi se bankama dalo više vremena za prilagodbu, unatoč protivljenju ECB-a. .

Nakon glasovanja u utorak, zastupnici i zemlje EU sklopit će konačni sporazum koji će stupiti na snagu 2025. godine.

(Izvještaj Hugh Jones; montaža Louise Heavens)

Naši standardi: Načela povjerenja Thomson Reutersa.



Source link

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *